Dvorac Esterházy

Naziv dvorca: Dvorac Esterházy

Mjesto / općina: Darda, Osječko-baranjska županija

Geografske koordinate (ako su dostupne): 45°37′19″N 18°41′11″E

Vrijeme gradnje: pretpostavlja se prijelaz iz 18. u 19. stoljeće

Graditelj / plemićka obitelj: Obitelj Esterházy, raniji posjednici Janos i Friedrich Veterani

Današnja namjena: Bez namjene

Status zaštite (kulturno dobro): dvorac je upisan u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Osijeku. Z - 1629

Čemu je dvorac služio u prošlosti?

Dvorac je služio kao reprezentativno sjedište plemićke obitelji Esterházy i upravno središte vlastelinstva Darda.

Tko je živio u dvorcu (plemstvo, služinčad, radnici)?

U dvorcu je živjela plemićka obitelj Esterházy, a uz njih i služinčad te radnici vezani uz vlastelinstvo.

Kakav je bio svakodnevni život stanovnika?

Nema detaljnih povijesnih zapisa o svakodnevnom životu u ovom dvorcu, međutim, uobičajeno je da su plemići vodili reprezentativan život, dok je služinčad obavljala kućanske i gospodarske poslove. 

Izvori energije i grijanja: drvo, peći na drva

Opskrba vodom: bunari i lokalni vodotoci

Prehrana i proizvodnja hrane (vrtovi, lov, vinogradi): vrtovi, oranice, vinogradi, lovišta

Materijali gradnje (lokalni / prirodni): opeka

Kao izvor grijanja koristili su peći na drva. Najvjerojatnije su se koristili bunarima ili lokalnim vodotocima. Vlastelinstva su obično imala vrtove, oranice, vinograde i lovišta, za ovaj dvorac nema posebnih podataka. Dvorac je zidan opekom.  Ulazna veža glavnog krila i prostorije prizemlja svođene su češkim i bačvastim svodovima, dok prostorije kata imaju ravne drvene grednike. U bočnim krilima, prostori podruma su svođeni su češkim i bačvastim svodovima, a prostorije prizemlja ravne drvene stropove.

 Na koje su načine stanovnici dvorca živjeli u skladu s prirodom?

Stanovnici su živjeli u skladu s prirodom jer su koristili lokalne resurse: drvo za ogrjev, lokalnu hranu, prirodne građevinske materijale i tradicionalne metode opskrbe vodom.

U kakvom se prirodnom okruženju dvorac nalazi?

Okoliš dvorca je održavan. Dvorac, okružen perivojem te smješten uz jezero Đola, nalazi se na jugozapadnom rubu naselja Darda. Glavnim, istočnim pročeljem je orijentiran prema naselju iz kojeg mu se pristupa kroz monumentalni vrtni portal u secesijskom stilu te perivoj engleskog tipa, nastao u 19. stoljeću na mjestu poznatog Sulejmanovog mosta, osmanskog prijelaza preko rijeke Drave. Stražnjim pročeljima dvorac se otvara prema jezeru Đola, gdje se u prošlosti nalazila kudeljara, gospodarski dio dardanskog vlastelinstva. Gospodarske građevine nisu sačuvane te je izgubljen jedan aspekt povijesnog koncepta dvorca kao sjedišta vlastelinstva, oko kojeg su se pružale gospodarske zone, takozvani majuri. Sjeverno od dvorca stoji barokna župna crkva sv. Ivana Krstitelja.

Postoji li perivoj, park ili vrt?

Postoji perivoj kojeg krase secesijska željezna vrata. Također, u perivoju dvorca održava se i Festival Tarda, dvodnevni festival glazbe, ruha i hrane koji se tematski veže na 16. stoljeće, vrijeme vladavine Sulejmana Veličanstvenog.

Jugoistočno od dvorca, na mjestu glasovitog osmanlijskog Sulejmanovog mosta, prostirao se perivoj engleskog tipa, nastao u drugoj polovini 19. stoljeća. Središte perivoja naglašavao je rondel, od kojega su vodile vijugave staze do dvorca te do jezera, ukrašene cvjetnim gredicama i dendroflorom. Takva koncepcija perivoja nije sačuvana i danas je krajolik oko dvorca zelena površina sa sačuvanim primjerima dendroflore. Početkom 20. stoljeća perivoj je ograđen ogradom u secesijskom stilu, od koje je sačuvan monumentalni vrtni portal. Pogled na glavno pročelje dvorca kroz vrtni portal jedna je od najpoznatijih vizura dvorca u Dardi.

Jesu li korištene autohtone biljne vrste?

Nema konkretnih podataka, ali engleski perivoji često uključuju lokalne vrste.

Kako je dvorac utjecao na razvoj naselja u blizini?

Dvorac je bio središte vlastelinstva i imao je važnu ulogu u razvoju Darde, uključujući gospodarske aktivnosti i organizaciju prostora.

U kakvom je stanju dvorac danas?

Dvorac je prazan i devastiran. Tragovi požara vidljivi su na zidovima koji su išarani grafitima. Na ulazu je jasno navedeno kako je pristup zabranjen, no zabrane se zapravo nitko ne drži.

Međukatna konstrukcija je u vrlo lošem stanju: drveni podovi prizemlja i kata su oštećeni, mjestimice je na podove prizemlja izlivena betonska deka, ruiniran je mozaik poda lođe altane ili keramitne pločice hodnika. Krovište je u lošem stanju, uz mjestimice trulu drevnu krovnu konstrukciju i nedostajući krovni pokrov. Unutarnja i vanjska stolarija je u lošem stanju. Izvorna žbuka uglavnom je otučena: djelomično su sačuvani žbukani i bojani slojevi na pročelju te iza altane, kao i u unutrašnjosti glavnog krila. Grb Esterházyja sa zabata altane je otučen. Gospodarske građevine su u lošem stanju: nestabilne stropne i krovne konstrukcije, vidljive pukotine, uništeni podovi i stolarija; dio zapadne zgrade se urušio.

Je li obnovljen ili zapušten?

Drveni podovi prizemlja i kata su oštećeni, nestabilne stropne i krovne konstrukcije, vidljive pukotine, uništeni podovi i stolarija, te se dio zapadne zgrade se urušio. Nije obnovljen zbog nedostatka financijskih sredstva.

Postoji li turistička ponuda vezana uz dvorac?

Općina još nije našla natječaj kojim bi povukla sredstva za obnovu ovog spomenika kulture, no poziv za investitore ostaje otvoren do daljnjeg.

Postoje li elementi održivosti danas? (energija, lokalni proizvodi, edukacija)

Mještani Darde nastoje očuvati spomenik kulture imaju te se svake godine za Advent okupljaju u dvorcu i ispred dvorca koji se u te dane pretvara u prigodne sadržaje  I Božićni sajam.

Kako bi se dvorac mogao koristiti na održiv način u budućnosti?

Lokacija ima veliki potencijal za razvoj turizma, osobito sportskog i to lovnog, budući da je u neposrednoj blizini dvorca jezero Đola i Park prirode “Kopački rit“, lovačko društvo s velikim fazanerijama i lovištima, kao i konjički klub s hipodromom. Također, i da je lokacija dobro povezana autocestom A5 Beli Manastir – Osijek – Republika Bosna i Hercegovina, željeznicom, Zračnom lukom Osijek i riječnom lukom u Batini.

Naš prijedlog održive namjene:

Dvorac bi mogao postati kulturno-edukacijski centar (korištenjem obnovljivih izvora energije, npr.solarnih panela) s naglaskom na održivi turizam, lokalnu gastronomiju i očuvanje prirodne baštine.

Je li dvorac dio kulturne ili turističke rute?

Dio je turističkih obilazaka Baranje, ali nažalost velik je neiskorišteni potencijal i propada.

Kako mu se može pristupiti (pješice, biciklom, automobilom)?

Do dvorca se može doći automobilom, biciklom ili pješice.

Koje bi turističke aktivnosti bile prikladne?

Edukativne ture, povijesne radionice, kulturni događaji, šetnje perivojem i Interpretacijski centar o Sulejmanovom mostu (koji je završavao kod dvorca).

Postoje li legende ili zanimljive povijesne priče?

Biskup Mirko Esterházy koji je povezan s ovom lozom, okrunio je Mariju Tereziju.

Koja je jedna činjenica koja bi bila zanimljiva turistima?

Kraljica Marija Terezija je 1749. godine darovala vlastelinstvo u Dardi mađarskoj obitelji Esterházy koji su se isticali kao veliki sakupljači umjetnina i ljubitelji glazbe koji su rado sponzorirali europske glazbenike. Također, dvorac se nalazi na mjestu gdje je završavao slavni Sulejmanov most, jedan od najdužih drvenih mostova u Europi (oko 6 km).

Što nas ovaj dvorac uči o održivom načinu života?

Dvorac nas uči da su ljudi u prošlosti živjeli u većoj povezanosti s prirodom, koristeći lokalne resurse i održive metode gradnje i prehrane.

Zašto je važno očuvati ovakvu baštinu?

Važno je očuvati ovakvu baštinu jer predstavlja identitet našeg kraja, svjedoči o povijesti i može postati temelj za održivi turizam i razvoj zajednice.