OSNOVNI PODACI O DVORCU
Naziv dvorca: Dvorac Tikveš - kompleks, kojeg čine Lovački dvorac, Lovačka kuća, vojarna, kapelica te niz gospodarskih građevina i lovačkih kuća van zaštićene cjeline
Mjesto / općina: Tikveš/Lug, općina Bilje
Geografske koordinate (ako su dostupne):-
Vrijeme gradnje: druga polovina 19. stoljeća
Graditelj / plemićka obitelj: Teschenska loza obitelji Habsburg. Karlo Ludwig, njegov sin Albert Teschen te Karlov nećak
Friedrich Teschen u povijesnim ispravama navode kao posljednji vlasnici ovog posjeda, prije 1918. godine.
Današnja namjena: Prezentacijsko edukacijski centar Tikveš u sklopu Parka prirode Kopački rit
Status zaštite (kulturno dobro): zaštićeno kulturno dobro pod oznakom - Z-5846
POVIJESNA FUNKCIJA I ŽIVOT U DVORCU
Čemu je dvorac služio u prošlosti?
Tijekom povijesti dvorci su koristili članovi obitelji Habsburg i bili su ljetnikovac i rezidencijalno lovačko središte poznato u
europskim i svjetskim razmjerima. Bili su uvijek zatvorenog tipa za vladare i ugledne goste, koje je sada, nakon obnove i
prenamjene, dostupno svim zainteresiranim posjetiteljima.
Tko je živio u dvorcu (plemstvo, služinčad, radnici)?
U dvorcu je živjelo plemstvo odnosno članovi obitelji Habsburg i služinčad.
Kakav je bio svakodnevni život stanovnika?
Život je bio usmjeren na upravljanje kompleksom i cijelim imanjem, poljoprivrednim površinama, lovom i ribolovom.
ODRŽIVI NAČIN ŽIVOTA U PROŠLOSTI
Izvori energije i grijanja: drvo
Opskrba vodom: bunari, rijeka
Prehrana i proizvodnja hrane (vrtovi, lov, vinogradi): vlastiti vrtovi, površine bogate šumom, lov
Materijali gradnje (lokalni / prirodni): opeka, drvo, kamen
Zaključak: Na koje su načine stanovnici dvorca živjeli u skladu s prirodom?
Uvijek su koristili resurse u svom okruženju, pazili na pošumljvanje područja i očuvanja biljnih i životinjskih vrsta.
DVORAC I OKOLIŠ
U kakvom se prirodnom okruženju dvorac nalazi?
Kompleks dvorca Tikveš smješten je u sklopu lovišta unutar baranjskih šuma u blizini mjesta Lug u Baranji. Njega čine
građevine koje su u neujednačenom rasporedu slobodno raspoređene zelenim i šumovitim površinama baranjske šume.
Najpoznatije dvije građevine su Lovački dvorac i Lovačka kuća. Uz njih, u dio kompleksa ubrajaju se i kapelica, lugarnica ,
zgrada bivše vojarne te nekoliko gospodarskih zgrada.
Kompleks je u cijelosti izoliran od okolnih naselja, okružen šumama Kopačkog rita, što naglašava njegovu spomeničku
jedinstvenost.
Postoji li perivoj, park ili vrt?
Oko dvorca je perivoj i šetnica povezana sa lovačkom vilom ladanjske arhitekture.
Jesu li korištene autohtone biljne vrste?
Korištene su autohtone biljne vrste, kao što su hrast, vrba, joha, jasen i ostale vrste.
Kako je dvorac utjecao na razvoj naselja u blizini?
Dvorac je utjecao na razvoj okolnih mjesta, razvoj šumarstva, uređenost poljoprivrednih površina, uzgoj domaćih
životinja, lova i ribolova. Imao je veliku utjecaj na gospodarski razvoj ovog dijela Baranje.
STANJE DVORCA DANAS
U kakvom je stanju dvorac danas?
Kompleks Tikveš je dijelom u kvalitetnom stanju, a ostatak traži obnovu.
Lovački dvorac, Lovačka kuća i zgrade vojarne su u dobrom i funkcionalnom stanju, kao i kapelica.
Gospodarske prizemnice u jugoistočnom dijelu zaštićene cjeline više puta su pregrađivane i obnavljane za potrebe
restorana, kuhinje i slične namjene. Jedino su pročelja lugarnice (zgrade domara) sačuvana u svom izvornom stanju.
Je li obnovljen ili zapušten?
Kompleks Lovačkog dvorca, Lovačke kuće i zgrade vojarne obnovljen je početkom ovog stoljeća.
Postoji li turistička ponuda vezana uz dvorac?
Da, dvorac (Lovački dvorac) služi kao Prezentacijsko edukacijski centar Tikveš u sklopu Parka prirode Kopački rit.
Ovo je prostor za istraživanje i učenje, ali i prostor za otkrivanje svih tajni Parka i upoznavanje bogate kulturno povijesne
baštine uz pomoć najmodernije tehnologije.
ODRŽIVOST DANAS I U BUDUĆNOSTI
Postoje li elementi održivosti danas? (energija, lokalni proizvodi, edukacija)
Kompleks se koristi kao Prezentacijsko-edukacijski centar, posjećuju ga organizirano učenici, turisti i lokalno stanovništvo.
Pri tome se koriste lokalni proizvodi.
Kako bi se dvorac mogao koristiti na održiv način u budućnosti?
Koristiti prednosti prezentacijsko-edukacijskog centra, organizirati veću posjećenost kapelici i sadržajima te uključiti više
turističkih obilazaka ovog područja.
Naš prijedlog održive namjene:
Nastaviti edukacijske cikluse i koristiti obnovljive izvore energije.
DVORAC U TURIZMU
Je li dvorac dio kulturne ili turističke rute?
Dvorac je dio kulturne i turističke rute. Neizostavni je dio obilaska Kopačkog Rita, služi za edukaciju učenika, izletnika, ali i
lokalnog stanovništva.
Kako mu se može pristupiti (pješice, biciklom, automobilom)?
Kompleksu je moguće pristupiti automobilom, motociklom, biciklom, autobusom, pješice ili drugim sličnim prijevozom.
Koje bi turističke aktivnosti bile prikladne?
Prikladne turističke aktivnosti – bicikliranje, šetnje, edukacije obilaskom kompleksa i područja.
PRIČE, LEGENDE I ZANIMLJIVOSTI
Postoje li legende ili zanimljive povijesne priče?
U sjevernoj dijelu Parka, u Tikvešu, nalazi se mala historicistička kapelica koja je izgrađena krajem 19. stoljeća. Imala je
naziv po Svetom Hubertu, zaštitniku lovaca. Od posjete Pape Ivana Pavla II Osijeku 2003. godine, u kapeli se čuva Knjiga
apostolskog blagoslova koju je Papa osobno blagoslovio. Godine 2023. kapela je preimenovana u Kapelu Svetog Ivana
Pavla II. Pape.
Jedna od vlasnica vlastelinstva Belje, u čijem se sastavu nalazio i kompleks Tikveš bila je Isabella von Habsburg. Ona je
u Starom dvorcu je ugošćivala moćnike kao što je austrijskog car Franjo Josip I. Bavila se lovom i amaterskom
fotografijom. Njene fotografije motiva iz Kopačkoga rita bile su objavljene u poznatijim časopisima toga dob i već tada bile
sredstvo promocije ovog dijela.
Koja je jedna činjenica koja bi bila zanimljiva turistima?
Na ovom mjestu često je bio organiziran lov za svjetske uglednike i glumce, a uvijek im se pripremala domaća hrana
karakteristična za ovo područje.
UČENIČKI ZAKLJUČAK
Što nas ovaj dvorac uči o održivom načinu života?
Stanovnici su koristili lokalne proizvode, namirnice iz prirode i šumskog okruženja i to nam pokazuje da su vlastelinstva
nekada bila samoodrživa, život je bio povezan s prirodom i lokalnim resursima.
Zašto je važno očuvati ovakvu baštinu?
Izuzetno je važno očuvati ovakvu baštinu je ovo je prostor za istraživanje i učenje, ali i prostor za otkrivanje svih tajni
Parka i upoznavanje bogate kulturno povijesne baštine uz pomoć najmodernije tehnologije.