Kurija Mihalović

Naziv dvorca: Kurija Mihalović

Mjesto / općina: Feričanci

Geografske koordinate (ako su dostupne): oko 45.53° N, 18.07° E

Vrijeme gradnje: 18. stoljeće

Graditelj / plemićka obitelj: plemićka obitelj Mihalović

Današnja namjena: kulturna i javna namjena (ovisno o korištenju); heritage boutique hotel u privatnom vlasništvu

Status zaštite (kulturno dobro): zaštićeno kulturno dobro i povijesni objekt lokalnog značenja

Čemu je dvorac služio u prošlosti?

Dvorac je služio kao plemićka ladanjska rezidencija.

Tko je živio u dvorcu (plemstvo, služinčad, radnici)?

U dvorcu su živjeli članovi obitelji Mihalović.

Kakav je bio svakodnevni život stanovnika?

Svakodnevni žviot stanovnika bio je povezan s upravljanjem posjedom, poljoprivrednim površinama i vinogradarstvom.

Izvori energije i grijanja: drvo, peći na drva

Opskrba vodom: bunari

Prehrana i proizvodnja hrane (vrtovi, lov, vinogradi): vlastita proizvodnja, vlastiti vrtovi, vinogradi, vinarstvo

Materijali gradnje (lokalni / prirodni): lokalni i prirodni materijali (drvo, opeka, kamen)

Zaključak: Na koje su načine stanovnici dvorca živjeli u skladu s prirodom?

Stanovnici su živjeli u skladu s prirodom i koristili lokalne resurse i vlastitu proizvodnju hrane.

U kakvom se prirodnom okruženju dvorac nalazi?

Kurija Mihalović nalazi se u Feričancima, podno obronaka Papuka i Krndije na 126 m/nadmorske visine, okružena šumama, vinogradima i poljima te spaja povijesni šarm i suvremeni luksuz. Samu kuriju okružuju zelene površine. U neposrednoj blizini nalazi se vinarija, vinski podrum, konjički klub te velike površine vinograda.

Postoji li perivoj, park ili vrt?

Uz kuriju postoji zelenilo, mali mladi park i vrt ograđen visokom zidanom ogradom.

Jesu li korištene autohtone biljne vrste?

Da, korištene su autohtone biljne vrste karakteristične za ovo područje.

Kako je dvorac utjecao na razvoj naselja u blizini?

Kurija je u velikoj mjeri utjecala na razvoj Feričanaca kao gospodarskog, kulturog i upravnog mjesta, ali i okolnih naselja kroz razvoj poljoprivredne proizvodnje.

U kakvom je stanju dvorac danas?

Kurija je u izvrsnom stanju, fukcionalna i povijesno prepoznatljiva. Predstavlja spoj baštine i suvremene funkcionalnosti.

Je li obnovljen ili zapušten?

Kurija je tijekom proteklih godina bila u dosta lošem stanju, derutnog krovišta i unutrašnjosti. Obnovljena je pod stručnim nadzorom od 2020.-2024. godine i pretvorena u heritage hotel.

Postoji li turistička ponuda vezana uz dvorac?

Kurija je dio turističke ponude turistima jer je riječ o heritage boutique hotelu.

Postoje li elementi održivosti danas? (energija, lokalni proizvodi, edukacija)

Kurija koristi obnovljive izvore energije, koristi lokalne proizvode, a dio posjetitelja sudjeluje u edukaciji u obližnjim sadržajima.

Kako bi se dvorac mogao koristiti na održiv način u budućnosti?

Kulturna događanja, turizam i edukativni programi.

Je li dvorac dio kulturne ili turističke rute?

Može biti dio lokalnih turističkih ruta, ali i šire povezivanjem s ostalim dvorcima Slavonije, Baranje i Srijema.

Kako mu se može pristupiti (pješice, biciklom, automobilom)?

Kuriji se može pristupiti automobilom, biciklom, pješice jer se nalazi uz važnu prometnicu.

Koje bi turističke aktivnosti bile prikladne?

Razgledavanje, kulturna događanja i edukativni programi.

Postoje li legende ili zanimljive povijesne priče?

Od 18. stoljeća obitelj je posjedovala vlastelinstvo Orahovica-Feričanci i Čepin. Karlo VI. Habsburški podijelio je 1716. plemstvo Demetriju (Dimitriju), njegovoj supruzi i sinu Gabrijelu.

Obitelj je uvijek bila vezana uz poljoprivredu, vinogradarstvo i vinarstvo.

Koja je jedna činjenica koja bi bila zanimljiva turistima?

Antun plemeniti Mihalović bio je pravnik i političar, ali i posljednji hrvatski ban prije raspada Austro-Ugarske Monarhije. Bansku je dužnost obnašao od 1917. do 1919. godine.

Antun je 1901. izabran je za zastupnika u Hrvatski sabor. Između 1904. i 1907. bio je nadžupan Virovitičke županije i grada Osijeka. Poslije toga usmjerio je zanimanje na gospodarstvu, upravljao svojim dobrom Feričancima te sudjelovao u upravi nekoliko tvrtki.

Što nas ovaj dvorac uči o održivom načinu života?

Uči nas važnosti lokalne proizvodnje i korištenja prirodnih resursa.

Zašto je važno očuvati ovakvu baštinu?

Ovakvu baštinu je važno očuvati jer predstavlja dio lokalne povijesti i kulturne baštine.