Obitelj Pejačević

Naziv dvorca: Dvorac obitelji Pejačević u Osijeku

Mjesto / općina: Osijek - Retfala, gradska četvrt Grada Osijeka

Geografske koordinate (ako su dostupne): oko 45.56292° N, 18.66014° E

Vrijeme gradnje: gradnja počela oko 1796., a dovršena je 1801. godine

Graditelj / plemićka obitelj: obitelj Pejačević

Današnja namjena: trenutno dvorac nije u punoj funkciji, dio se koristi za zdravstvene svrhe

Status zaštite (kulturno dobro): zaštićeno kulturno dobro, spomenik kulturne baštine, upisan u registar pod oznakom Z - 3045

Čemu je dvorac služio u prošlosti?

Bio je plemićka rezidencija obitelji Pejačević kroz 19. stoljeće i početak 20. stoljeća. S obzirom na njegovu poziciju i veličinu, služio je kao društveni centar i simbol vlasti lokalne plemićke obitelji.

Tijekom druge polovice 20. stoljeća dvorac je korišten za smještaj bolnice, što je uvjetovalo zamjenu mansardnog krovišta dvostrešnim krovištem te usitnjavanje prostora pregrađivanjem prostorija. Prije desetak godina je po uzoru na izvorno stanje obnovljeno istočno i dio glavnog krila, te je tom prilikom izvedeno mansardno krovište, izrađena je u cijelosti nova stolariju po uzoru na izvornu, a rekonstruirani su I fragmenti dekorativnog zidnog oslika.

Tko je živio u dvorcu (plemstvo, služinčad, radnici)? 

Osim plemića i njihove rodbine, u dvorcu su živjeli radnici za održavanje i vrtlara koji su skrbili oko perivoja i vrtnih površina.

Kakav je bio svakodnevni život stanovnika?

Svakodnevni životu stanovnika uključivao je organiziranje gospodarskih aktivnosti (poljoprivreda, stočarstvo), društvene događaje i zabave koje su održavane u perivoju, glazbeni i kulturni život.

Izvori energije i grijanja: drvo

Opskrba vodom: bunari, vodovod

Prehrana i proizvodnja hrane (vrtovi, lov, vinogradi): vrtovi, poljopriveda, lov

Materijali gradnje (lokalni / prirodni): opeka, kamen, lokalni materijali

Zaključak: Na koje su načine stanovnici dvorca živjeli u skladu s prirodom?  

Uređeni park i vrtovi: njegovan uređeni perivoj, šumski i ukrasni vrtovi za opuštanje i hlađenje ljeti te uzgoj ukrasnog i ljekovitog bilja. Korištenje lokalnih materijala: izgradnja i održavanje objekata od drva i kamena iz okolice, smanjujući transport i utjecaj na okoliš. Voćnjaci i povrtnjaci: vlastiti izvor svježeg voća, povrća i začinskog bilja za kućnu upotrebu.

U kakvom se prirodnom okruženju dvorac nalazi?

Prema dosptupnim podatcima riječ je o trokrilnom dvoracu Pejačević, uvučenom od prometnice, okružen ostacima perivoja, voćnjakom i zelenim površinama. Lijepo je očuvan grb obitelji koji se nalazi u središnjem dijelu dvorca. Dvorac je smješten u Retfali, dio Osijeka u zapadnom dijelu grada uz glavnu prometnicu. Ograđen je zidanom ogradom s kovanom ogradom između zidanih dijelova. Uz dvorac su se nalazile gospodraske zgrade, a danas je sačuvana samo jedna s lijepim svodovima. Oko dvorca se nalazi veliki broj privatnih posjeda i stambenih objekata – kuća. Dio površine je pretvoren u parkirališni prostor.

Postoji li perivoj, park ili vrt?

Postoje ostaci prostranog perivoja engleskog tipa  južno od dvorca, a ostatak čine uredno uređene zelene travnate površine uz dodatak staza.

Jesu li korištene autohtone biljne vrste?

Prije su postojale cvjetne gredica, a od autohtonih biljnih vrsta tu su bili hrast,lipa, javor, grab i divlji kesten.

Kako je dvorac utjecao na razvoj naselja u blizini?

Dvorac je u velikoj mjeri utjecao na razvoj naselja, nova ulaganja i izgradnju. Bio je nositelj kulturnog, gospodraskog i društvenog života.

U kakvom je stanju dvorac danas?

Tijekom adaptacije dvorca za smještaj bolnice, unutrašnjost dvorca je izmijenjena, dvorac je pretrpio znatne devastacije i oštećenja.  Vidljiva je rekonstrukcija krova istočnog krila i unutrašnjosti za zdravstvene svrhe, a zapadni dio je u vrlo lošem stanju. Djelomično se sačuvani žbuka, prozori, vrata i uređenje unutrašnjosti.

.

Jedina preostala gospodarska zgrada (građevina) ima svoju funkciju I u vrlo dobrom je stanju.

Je li obnovljen ili zapušten?

Istočni I središnji dio dvorca je obnovljen, a zapadni u vrlo lošem stanju.

Postoji li turistička ponuda vezana uz dvorac?

Da. Dvorac Pejačević zaštićen je spomenik i uz njegovu zdravstvenu namjenu povremeno je uključen u turističku i kulturnu ponudu: organiziraju se vođeni razgledni, povremene izložbe i manifestacije u perivoju, a lokalni turistički uredi i kulturne ustanove najavljuju događaje vezane uz dvorac.

Postoje li elementi održivosti danas? (energija, lokalni proizvodi, edukacija)

U dvorcu nema komercijalne ugostiteljske ponude vezane uz lokalne proizvode. Upravljanje i očuvanje parka i postojećih stabala, zelenih površina i djelomična zaštita građevina doprinosi lokalnoj bioraznolikosti i kvaliteti života.

Kako bi se dvorac mogao koristiti na održiv način u budućnosti?

Mogao bi se koristiti na održiv način tako da se uvedu elementi održivosti kojih nema (npr. solarni paneli, obnovljivi izvori energije).  

Naš prijedlog održive namjene:

Priijedlog se sastoji u štednji energije, podržavanju lokalnih proizvoda i organizaciju programa o prirodi i održivosti.

Je li dvorac dio kulturne ili turističke rute?  

Dvorac je dio turističke rute.

Kako mu se može pristupiti (pješice, biciklom, automobilom)?

Dvorcu se može pristupti pješice, javnim prijevozom, biciklom i automobilom.

Koje bi turističke aktivnosti bile prikladne?

Prikladne turističke aktivnosti u prostoru dvorišta dvorca i unutrašnjosti bile bi šetnja i razgledavanje uređenog dijela u dogovoru sa zdravstvenom ustanovom.

Postoje li legende ili zanimljive povijesne priče?

Obitelji Pejačević stječe vlastelinstvo I fiskalno dobro Retfalu darovnicom Marije Terezije iz 1751. Godine. Dokaz o gradnji dvorca je kamena ploča s kriptogramom na pročelju, ispod grba (VNIONI PRENNI INNOCVAEQUE VOLVPTATI STIRPIS POSVIT C SIGISMVNDVS I – „Vječnom jedinstvu i časnoj nakani roda postavlja Sigismund I.“), u kojem je sadržana godina izgradnje, 1801.

Koja je jedna činjenica koja bi bila zanimljiva turistima?

Dvoraca je iznimno važan dio ambijenta Retfale, dio njene povijest i identiteta.  On simbolizira povijesnu granicu između osječkog Gornjeg grada i Retfale, nezavisnih općina ujedinjenih 1936. godine. Osim toga, dvorac prikazuje i povijest rumsko-retfalačke

grane obitelji Pejačević koja je jedna od najvažnijih plemićkih obitelji Slavonije 18. i 19. stoljeća.

Što nas ovaj dvorac uči o održivom načinu života?

Uči nas o važnosti povezanosti s prirodom, obnovi starih kulturno-povijesnih građevina te čuvanja zelenih površina.

Zašto je važno očuvati ovakvu baštinu?

Važno je očuvati ovakvu baštinu za buduće generacije. Ona je dio povijesti ovog dijela naše zemlje i dio kulturnog identiteta.