Dvorac Pejačević (veliki i mali)

Naziv dvorca: Dvorac Pejačević (mali i veliki)

Mjesto / općina: Našice

Geografske koordinate (ako su dostupne):: oko 45°30′N 18°06′E

Vrijeme gradnje: veliki dvorac 1811. i 1812., a mali dvorac od 1904. do 1907.

Graditelj / plemićka obitelj: obitelj Pejačević

Današnja namjena: veliki: Zavičajni muzej, mali: Osnovna glazbena škola “Kontesa Dora”, Radio Našice

Status zaštite (kulturno dobro): zaštićeno kulturno dobro pod oznakom – Z – 1656

Čemu je dvorac služio u prošlosti?

Veliki dvorac bio je za potrebe obitelji Pejačević (stanovanje, kulturna i društvena događanja).

Mali dvorac koristio je Marko Pejačević i članovi njegove mnogobrojne obitelji.

Tko je živio u dvorcu (plemstvo, služinčad, radnici)?

Plemstvo je živjelo u oba dvorca. Služinčad i radnici imali su poseban smještaj.

Kakav je bio svakodnevni život stanovnika?

Vrijeme su provodili u poslovima upravljanja velikim imanjem, u obavljanju gospodarskih, društvenih i kulturnih aktivnosti.

U slobodno vrijeme koristili su blagodati perivoja, odlazili u lov ili vrijeme provodili u obilasku posjeda.

Izvori energije i grijanja: drvo

Opskrba vodom: bunari, vodovod

Prehrana i proizvodnja hrane (vrtovi, lov, vinogradi): vlastiti vrtovi, lov, ribolov, voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo,

šumarstvo, ratarstvo i stočarstvo

Materijali gradnje (lokalni / prirodni): opeka, kamen, drvo

 Zaključak: Na koje su načine stanovnici dvorca živjeli u skladu s prirodom?

Uređeni park i vrtovi: njegovan uređeni perivoj, šumski i ukrasni vrtovi za opuštanje i hlađenje ljeti te uzgoj ukrasnog i

ljekovitog bilja. Korištenje lokalnih materijala: izgradnja i održavanje objekata od drva i kamena iz okolice, smanjujući

transport i utjecaj na okoliš. Voćnjaci i povrtnjaci: vlastiti izvor svježeg voća, povrća i začinskog bilja za kućnu upotrebu.

U kakvom se prirodnom okruženju dvorac nalazi?

Veliki i mali dvorac Pejačević nalaze se u samom središtu Našica. Uz njih se nalazi perivoj s jezercem i paviljonom Dore

Pejačević. Ograđen je zidanom i kovanom ogradom. Prednjim dijelom dvorac je okrenut prema glavnom gradskom trgu, a

leđnim dijelom prema perivoju. Dvorac mali i veliki zajedno s perivojem predstavlja jedinstvenu pejzažnu i arhitektonsku

cjelinu. Paviljon Dore Pejačević nalazi se uz lijepo oblikovano jezero. Cvjetnjaci i rondele su uređeni obnovom oba dvorca

prema originalnim nacrtima. Kod ulazne kapije nalazila se vratarnica koja je sačuvana u originalnom obliku i koja je danas

u funkciji suvenirnice. Bivši prostori kuhinje, bili su povezani s dvorcem putem podrumskih prolaza, funkcionirali su kao

izdvojeni objekt, a danas su u upotrebi od strane HEP-a.

Postoji li perivoj, park ili vrt?

Postoji perivoj i park u velikoj površini oko velikog i malog dvorca.

Jesu li korištene autohtone biljne vrste?

Da, korištene su autohtone biljne vrste, kao što su hrast, lipa, javor, grab, divlji kesten, bijele topole i ostale biljne vrste.

Kako je dvorac utjecao na razvoj naselja u blizini?

Imao je veliki utjecaj na razvoj Našica i naselja u blizini jer su posjedovali velike posjede (šume, poljoprivredne površine,

vinogradi, voćnjaci, ribnjaci i ostalo). Od izgradnje kulturnih, vjerskih i gospodarskih objekata do pomoći u razvoju

pojedinih gospodraskih grana, ali i cijelih naselja koja i danas nose ime po članovima obitelji Pejačević.

U kakvom je stanju dvorac danas?

Oba dvorca, perivoj i parku su u odličnom stanju, potpuno obnovljeni i u upotrebi.

Sačuvan je veliki bro izvorne opreme interijera dvorca, drveni podni mozaici, drveni tabulati, bogato rezbarena stolarija s

izvornim okovom, drvene zidne oplate, drveno stubište, kamene podne oplate. Dio namještaja je sačuvan (stolice, stolovi,

ormari), knjižni fond, portreti obitelji Pejačević, ali i klavir Dore Pejačević koji je posebna turistička atrakcija.

Je li obnovljen ili zapušten?

Dvorci su potpuno obnovljeni. Obnova je trajala 3 godine (od 2021. do 2024. godine).

Postoji li turistička ponuda vezana uz dvorac?

Da, Dvorac Pejačević zaštićeno kulturno dobro i uključen je u turističku i kulturnu ponudu grada Našica. Organiziraju se

vođene ture prostorima dvorca i Zavičajnim muzejom, organiziraju stalne i povremene izložbe, ali i manifestacije u

perivoju. Turistički ured turističke zajednice grada Našica i kulturne ustanove najavljuju događaje vezane uz

dvorac/dvorce.

Postoje li elementi održivosti danas? (energija, lokalni proizvodi, edukacija)

U unutrašnjosti dvorca nema komercijalne ugostiteljske ponude, ali na izvanjskom prostoru se nalazi ugostiteljski objekt

koji turistima omogućava osvježenje i odmor. Pri povremenim kulturnim događanjima i manifestacijama u perivoju često

sudjeluju lokalni izlagači (proizvođači hrane, obrt, rukotvorine). Organiziraju se prigodne edukativne šetnje perivojem i

parkom. Prisutno je održivo upravljanje: očuvanje parka i starih stabala, zaštita spomenika i održavanje zelenih površina

što doprinosi lokalnoj bioraznlikosti i kvaliteti života.

Kako bi se dvorac mogao koristiti na održiv način u budućnosti?

Potrebno je organizirati još više izložbi, promocija knjiga, povijesnih sadržaja i edukacija iz raznih područja u

višefunkcionalnoj dvorani dvorca. Time će se potaknuti osobe na veću brigu o okolišu, očuvanju tradicije, ali i promociju

baštine.

Naš prijedlog održive namjene:

Potrebno je štedjeti energiju, podržavati lokalne proizvode i organizirati edukacije i programe u perivoju i parku povezane

s dvorcima.

Je li dvorac dio kulturne ili turističke rute?

Veliki dvorac je dio kulturne i turističke rute, vrlo posjećen nakon velike obnove. Mali dvorac je sadržajem orijentiran na

kulturnu rutu (glazbena škola i radio Našice).

Kako mu se može pristupiti (pješice, biciklom, automobilom)?

Dvorcima se može pristupiti pješice, biciklom i automobilom.

Koje bi turističke aktivnosti bile prikladne?

Šetnje perivojem, obilazak biljnih vrsta, jezera, a poseban dio je unutrašnjost dvorca, muzej, izložbeni saloni, glazbeni

salon i koncerti, knjižnica i edukacije različitih sadržaja.

Dora Pejačević, prva hrvatska i svjetksi poznata skladateljica izrazila je želju da bude pokopana izvan obiteljske grobnice.

Ne zna se točan razlog te želje, ali se veže uz njenu neovisnost i individualnost. Bila je poznata po svojim stavovima i

često je kritizirala vlastiti stalež te isticala potrebu za radom i odbacivanjem površnog životnog stila.

Ispod kapelica Uza nalazi se obiteljska grobnica Pejačević. U njoj su, između ostalog pokopani i Dorin djed hrvatski ban

grof Ladislav Pejačević i Dorin otac ban grof Teodor Pejačević.

Koja je jedna činjenica koja bi bila zanimljiva turistima?

Dvorac nikada nije u svojim prostorijama imao kuhinju jer nisu željeli da se osjeti miris hrane. Dvorska kuhinja je bila izvan

dvorca, u zgradi u kojoj je danas smješten HEP. Gotova hrana je u blagovaonicu dvorca stizala podzemnim hodnikom s

vrlo niskim stropom pa onda liftom za hranu.

Što nas ovaj dvorac uči o održivom načinu života?

Uči nas o potrebi povezanosti s prirodom, okolišem, očuvanjem okoliša, obnovi kulturno-povijesnih građevina u skladu s

pravilima struke.

Zašto je važno očuvati ovakvu baštinu?

Danas je važno očuvati ovakvu baštinu jer je ona dio našeg identiteta, govori o utjecaju velike plemićke obitelji na kulturni,

društveni, gospodarski život Našica i okolice. Baština nam pokazuje smjer izučavanja prošlosti, očuvanja korijena i

edukaciju sadašnjih i budućih generacija.