Dvorac Čepin

Naziv dvorca: Dvorac Čepin

Mjesto / općina: Čepin

Geografske koordinate (ako su dostupne): oko 45.523 N, 18.563 E

Vrijeme gradnje: prva polovina 19. stoljeća

Graditelj / plemićka obitelj: Ivan Kapistran II. Adamović i obitelj Adamović

Današnja namjena: bez namjene (čeka obnovu)

Status zaštite (kulturno dobro): zaštićeno kulturno dobro pod oznakom – Z - 1243

Čemu je dvorac služio u prošlosti?

Dvorac je služio kao rezidencija plemićke obitelji Adamović.

Tko je živio u dvorcu (plemstvo, služinčad, radnici)?

U dvorcu su živjeli plemići, dok su služinčad i radnici živjeli u pomoćnim objektima.

Kakav je bio svakodnevni život stanovnika?

Svakodnevni život bio je vezan uz upravljanje imanjem, poljoprivredu i društveni život.

Izvori energije i grijanja: drvo

Opskrba vodom: bunari

Prehrana i proizvodnja hrane (vrtovi, lov, vinogradi): vlastiti vrtovi, lov, uzgoj stoke

Materijali gradnje (lokalni / prirodni): opeka, drvo i lokalni materijali

 Zaključak: Na koje su načine stanovnici dvorca živjeli u skladu s prirodom?

Stanovnici dvorca bili su snažno povezani s prirodom i lokalnim resursima.

U kakvom se prirodnom okruženju dvorac nalazi?

Dvorac, okružen oskudnim perivojem i uvučen je od glavne ceste, smješten je u lijepom nizinskom i zapadnom dijelu

naselja Čepin. Kompleks dvorca s oskudnim perivojem je u cijelosti ograđen ogradom, a sa zapadne strane je rub parcele

dodatno definiran kontinuiranim opkopom. Poznato je da je tijekom 60-ih godina 20. stoljeća adaptiran u osnovnu školu,

kada je uz sjeverno pročelje dograđeno istočno krilo. U 80-ih godinama 20. stoljeća dvorac je adaptiran za potrebe doma

za starije osobe i tada se uz istočno pročelje dvorca izvedene još brojne druge dogradnje paviljonskog tipa. Sve je u vrlo

lošem stanju i zapušteno.

Postoji li perivoj, park ili vrt?

Dvorac je okružen oskudnim ostacima perivoja, ima ostatke pješačkog i kolnog ulaza, a vidljivi su i ostaci nekadašnjih

gredica s cvijećem. Osnovna koncepcija perivoja nije sačuvana, kao ni parkovni elementi. Očuvana je tek zelena površina

nekadašnjeg perivoja kao i dio dendroflore te pravac izvorne ograde.

Jesu li korištene autohtone biljne vrste?

U originalnom izgledu perivoja korištene su autohtone biljne vrste.

Kako je dvorac utjecao na razvoj naselja u blizini?

Dvorac je pozitivno utjecao na razvoj naselja i pomogao razvoj naselja kao lokalnog središta.

Dvorac nije u funkciji, ograđen je visokom ogradom, a zbog velikih oštećenja ne preporučuje se pristup i zabranjen je

pristup. Zidovi su napuknuti, otpala žbuka i ukrasi iznad prozora i trijema. Vidljiva je vrlo loša, oštećena i propala stolarija.

Kroz prozore su vidljiva velika oštećenja u unutrašnjosti, a posebno zidovi i pregradni zidovi. Gospodarske zgrade nisu

sačuvane, a sastavni dio kompleksa postala je nadogradnja za potrebe doma starije koji nije u funkciji.

Je li obnovljen ili zapušten?

Dvorac je djelomično obnovljen (krov).

Postoji li turistička ponuda vezana uz dvorac?

Ne postoji turistička ponuda vezana uz dvorac zbog stanja.

Postoje li elementi održivosti danas? (energija, lokalni proizvodi, edukacija)

Trenutno ne postoje elementi održivosti.

Kako bi se dvorac mogao koristiti na održiv način u budućnosti?

Mogao bi se koristiti na održiv način tako da se uvedu elementi održivosti kojih nema (npr. solarni paneli, obnovljivi izvori

energije).

Naš prijedlog održive namjene:

Urediti dvorac za potrebe edukacije učenika, turista ili poslovnih ljudi, a dio koristiti kao kulturni centar.

Je li dvorac dio kulturne ili turističke rute?

Ne, zbog stanja u kojem se nalazi.

Kako mu se može pristupiti (pješice, biciklom, automobilom)?

Dvorcu je lako dostupan i može mu se pristupiti na različite načine kao što su pješice, biciklom i automobilom.

Koje bi turističke aktivnosti bile prikladne?

Vođene turističke ture i radionice na otvorenom.

Postoje li legende ili zanimljive povijesne priče?

Obitelja Adamović dala je važan doprinos razvoju Čepina u gospodarskom, kulturnom i društvenom smislu. Zbog velikih

poljoprivrednih posjeda imali su veliki utjecaj na razvoj i napredak poljoprivredne proizvodnje.

Koja je jedna činjenica koja bi bila zanimljiva turistima?

Osnovali su prvu parnu tvornicu šećera u Hrvatskoj i niz značajnih gospodarskih objekta i subjekata.

Što nas ovaj dvorac uči o održivom načinu života?

Dvorac nas uči važnosti održivog korištenja prirodnih resursa.

Zašto je važno očuvati ovakvu baštinu?

Važno je očuvati ovakvu baštinu za buduće generacije. Ona je dio povijesti ovog dijela naše zemlje i dio kulturnog identiteta